Vodič za pješčane piramide kod Foče, Bosna i Hercegovina

Iako se ova, 2020. godina po mnogim mjerilima može smatrati propalom, moram priznati da mi, kada sve saberem i oduzmem, za sada i ne ide tako loše. Možda nisam posjetio nijednu novu državu, niti letio avionom, ali sam se dodatno zbližio sa prijateljima i obišao mjesta u svojoj državi za koja do sada nisam ni znao da postoje. Posebno me raduje činjenica da sam posjetio mnoge lokalne atrakcije koje sam godinama želio vidjeti uživo, ali sam uvijek bio u fazonu „Ma, ima vremena za to“.

Pješčane piramide kod sela Daničići

S obzirom da mi je odlazak na more ritual koji se ne propušta, ako za to postoje i najmanji izgledi, procijenio sam da je u ovakvim uslovima najsigurnija varijanta Crna Gora. Nakon dobijenih negativnih rezultata serološkog testa, koji je bio preduslov za ulazak u državu, s društvom sam se zaputio ka odredištu. Budući da živim na krajnjem sjeveru BiH, to je značilo prolazak duž cijele države, a samim time i nekoliko zaustavljanja u toku vožnje. Odmah sam se upustio u konsultacije sa Google mapama, mojom omiljenom putničkom aplikacijom i shvatio da nam putnička ruta prolazi nedaleko od pješčanih piramida kod Foče, mjesta za koje već duže vrijeme nagovaram prijatelje da ga posjetimo.

Put koji vodi do vidikovca

Piramide su smještene nadomak sela Daničići, a ako izuzmemo lokalne seoske puteve, može im se pristupiti iz dva pravca, magistralnim putem M18 preko Miljevine (alternativa je preko sela Štović), ili pak magistralnim putem M20 iz pravca Foče. Pošto smo stigli iz pravca Sarajeva, odlučili smo se za varijantu preko Miljevine, jer su nam u tom slučaju piramide došle kao usputna stanica ka Foči. Stigli smo do Miljevine oko podneva, prilično oblačnog i sumornog za jedan avgustovski dan. 

Pješčane piramide u Bosni i Hercegovini

Kroz prozor sam posmatrao panoramu naselja, kojom je dominirala nekolicina višespratnica dotrajalih fasada. Poneki stariji prolaznik se tromo vukao ulicom, poput zombija usred neke apokalipse. Nedugo zatim se ukazao i kostur napuštenog motela Emos iz komunističkog perioda, a ionako otužnu atmosferu mjesta dodatno su naglašavala stabla štrkljastih, oštribanih borova posađenih nekada davno na malom proplanku kroz koji se vijugao izbrazdani i izlomljeni asfalt. Ako se ikada bude biralo najdepresivnije mjesto u Bosni i Hercegovini, Miljevina ima ozbiljne izglede za pobjedu.

 

Prednja strana piramida

Put nas je nadalje poveo pokraj rudnika mrkog uglja, a zatim i kroz selo Budanj, sa nekolicinom kućica i stadom ovaca, za koje više nisam siguran jesam li ih stvarno vidio ili izmislio. Kada god vidite na Google mapama da je neka cesta u Bosni obilježena tankom bijelom linijom, predlažem da se pripremite na ozbiljan pakao od vožnje. Ispucali asfalt na koji sam se maloprije žalio ubrzo je nestao, a zamijenio ga je makadam čiji kvalitet je opadao proporcionalno blizini piramida. Priroda je ovdje pokazala da sa njom nema šale, pa smo se mjestimično borili da prođemo preko rasjeda i brežuljaka oblikovanih višegodišnjim dejstvom oborinskih voda. Ja sam se nadao da vozač neće izgubiti strpljenje i početi naglas da me proklinje što uvijek nalazim ovakva nepristupačna mjesta.

Pješčane figure

 

Kilometri i metri na navigaciji su mileći istjecali, kao zrna pijeska u klepsidri, a onda su se najedanput ukazale one, veličanstvene piramide. Pješčane piramide kod sela Daničići su jedinstven geomorfološki fenomen u Bosni i Hercegovini, nastao erozijom tla i pod uticajem agresivne sprege mrazeva, ljetnih vrućina, kiše i jakih vjetrova, oblikujući kroz dugi niz godina jedinstvene zemljane figure. Prvi put se spominju još u austrougarskom periodu, a prema nekim tvrdnjama stare su i preko 200 godina. Proces erozije traje još uvijek, čineći da one i dalje rastu. Izbrazdani pješčani stubovi uzdižu se iz svojih širokih temelja i sužavaju prema vrhu i na taj način čine izvanrednu geomorfološku rijetkost na ovim prostorima. Sličan fenomen postoji i na jugu Srbije u tzv. Đavoljoj varoši.

 

Neobično drveće u blizini piramida

Parkirali smo automobil na proširenju pored puta, a zatim se nakratko zaustavili kraj info table na kojoj su napisani neki osnovni detalji o lokaciji. Iako pročelje piramida predstavlja njihov najfotogeničniji dio, njihovu stvarnu veličinu i impresivnost mnogo je lakše sagledati ukoliko se popnete drvenim stepenicama do malog vidikovca sa koga se pruža pogled na njihovu stražnju stranu i dolinu zbog koje se s te strane čine znatno monumentalnijim. Pored samih piramida, priroda je na ovom mjestu bila darežljiva i po pitanju flore, pa ćete osim najšarenijih vrsta cvijeća vidjeti i neobična stabla, od kojih pojedina djeluju arhaično, skoro praistorijski.

Stražnja strana piramida

Ukoliko posjećujete pješčane piramide, predlažem da birate lijepo vrijeme, što zbog samog dolaska, što zbog lakoće kretanja, jer okolna zemlja ima pomalo glinenu strukturu i lako ostaje na obući ukoliko je vlažna. Takođe, lokalitet je potencijalno opasan zbog erozije i fragilnosti struktura, pa budite oprezni, naročito ako prilazite rubovima litice. Naposlijetku ću podijeliti još jednu važnu informaciju, koju sam i ja otkrio tek nakon povratka. Naime, iako je ovo uređen lokalitet koji posjećuju svi oni koji žele vidjeti piramide, postoji još jedan znatno veći i grandiozniji kompleks piramida dublje u šumi i do njega ne postoji put, nego zahtijeva pješačenje kroz šumu. Ako se odvažite da ga posjetite, budite dobro opremljeni i pazite da ne zalutate, jer se zaista radi o divljini.

 

Lokacija piramida na mapi

U povratku smo odabrali put u pravcu Foče koji je, iako ne sjajan, u znatno boljem stanju od onog preko Miljevine, pa stoga obavezno idite tim putem. Obilazak piramida je moguće kombinovati sa posjetom Višegradu ili Nacionalnom parku Sutjeska, a ukoliko se odlučite za prenoćište najbliža lokacija je Foča. Ukoliko vam se dopao tekst o pješčanim piramidama, predlažem da pročitate i tekstove o drugim zanimljivim lokalitetima u Bosni i Hercegovini, o kojima sam pisao. Koje manje poznate destinacije u Bosni i Hercegovini bi po vašem mišljenju trebalo obavezno posjetiti?