Vodič kroz Temišvar, Rumunija - šta posjetiti?

U nekoj književnoj varijanti ovaj putopis bi se vjerovatno zvao „Povratak staroj ljubavi“, ali budući da sam izabrao da praktičnost stavim ispred umjetničkog dojma, maksimalno sam uprostio naziv kako bi priča o Temišvaru došla do šireg auditorijuma. Ono što su za nekoga Italija ili Francuska za mene je Rumunija – država koja ima posebno mjesto u mom srcu i čije ljepote su baš po mojoj mjeri. U više sam navrata spominjao da me privlače destinacije koje nisu komercijalizovane do bola, a nepravda u vidu najstrašnijih predrasuda sa kojima je u očima naših ljudi suočena Rumunija, učinila je da je još više zavolim.

Rumunska saborna crkva

Kada sam dovoljno stasao da bi me zaštitnički nastrojeni roditelji pustili da lutam po svijetu, jedna od prvih destinacija koje sam odabrao je bila upravo Rumunija. Od prvog susreta sa Rumunijom, kada sam imao priliku da zagrebem pod njenu površinu, prošlo je skoro pet godina. U međuvremenu sam dosta putovao, i uvijek sam birao nove države umjesto povratka u one u kojima sam već bio, ali sam nedavno poželio da bolje upoznam Rumuniju. Kao i uvijek, nedostatak slobodnog vremena i ograničeni finansijski resursi natjerali su me da obuzdam svoje apetite i nedovršenoj slagalici karte Rumunije dodam svega nekoliko novih komadića. Izbor je pao na Temišvar, Sibiu i Hunedoaru, ali će svaki od ovih gradova dobiti svoju priču, a ova pripada upravo Temišvaru.

Park iza Rumunske saborne crkve

Temišvar je jedini grad iz moje kolekcije putovanja po Rumuniji koji sam posjetio dvaput (zapravo triput ako se računa da sam ga na ovom putovanju posjetio i u povratku). U ranijim putopisima iz Rumunije sam ga stidljivo spomenuo i opisao jedini trg kroz koji nas je agencija tada sprovela u gluho doba noći. Sada sam se odlučio vratiti i dovršiti priču o njemu. Kada sam najzad odbrojao dane do polaska i ubacio kofer u automobil, mojoj sreći nije bilo kraja. Krenuo sam rano ujutro preko Bosne i Srbije, stigavši do nekih krajeva istočne Vojvodine za koje je i sam Bog zaboravio, a čini mi se i satelitski operateri jer je navigacija u tom području izgubila signal. 

Pijaristička crkva

Istražujući granične prelaze, odlučio sam se za onaj Jaša Tomić – Foeni (Fenj), o kojem mi niko od drugih putnika nije znao ništa reći jer je većina prelazila ili sjevernije na prelaz Srpska Crnja – Jimbolia (Žimbolj), ili južnije kod Vršca. Ako idete na ovaj prelaz, preporučujem da gorivo sipate dok još nisu iščezli svi znakovi civilizacije, jer jedina pumpa na koju smo naišli nije primala kartice, a mi nismo kod sebe imali dinare. Takođe, ovaj granični prelaz radi od 9-19h, tako da sam se vraćao preko Jimbolie.

Rumunska saborna crkva

Raspitavši se kod prolaznika, uspjeli smo najzad naći granični prelaz na kojem smo bili jedino vozilo, ali to nas svakako nije poštedjelo ispitivanja i otvaranja kofera od strane policije. Doduše, imali smo sreću pa nam nisu tražili famoznih 500 eura na pokaz, jer toliko svakako nisam planirao potrošiti u Rumuniji. Odmah nakon rumunske granice se nalazi mali kiosk gdje za 3 eura možete kupiti sedmodnevnu vinjetu,  jer ona vam treba i do Temišvara iako ne kačite autoput pošto će vam naplatiti kaznu ako vas uhvate bez nje. Putevi kroz Rumuniju nisu baš najsjajniji, a ovaj od Jaše Tomića do Temišvara bi mogao da ponese titulu najlošijeg.

Soba i kupaonica hotela Silva u Temišvaru

Preko Bookinga smo rezervisali smještaj u malom hotelu Silva, smještenom nekoliko ulica južnije od linije kojom rijeka Begej (rum. Bega) dijeli centar Temišvara od četvrti Iosefin. Hotel je udaljen 5-10 minuta pješačenja od Trga pobjede, a dodatne prednosti su mu besplatan parking, veoma prostrane i lijepo namještene sobe, vrhunska higijena, grijanje, besplatan wi-fi, frižider i tv na kome se mogu naći i srpski kanali. Iako smo stigli i nešto ranije od predviđenog vremena za check in, pustili su nas odmah unutra pa smo se u najkraćem roku mogli baciti na razgledanje grada. Jedan od prvih prizora na koje sam naletio me je naprosto oduševio. Naime, park iza glavne katedrale je bio sav u roza beharu i bijelim cvjetovima magnolije. Znao sam da Temišvar ima divne parkove, ali nisam očekivao da ću u martu vidjeti išta od te ljepote.

Trg pobjede u Temišvaru

Prošetao sam kroz aleju ružičastih stabala i napokon stigao do prvog od tri najčuvenija gradska trga. Riječ je o Trgu pobjede (rum. Piata Victorei), na čijem se jednom kraju nalazi zgrada opere, a na drugom Rumunska saborna crkva. Crkva je podignuta u periodu 1936-1941 i posvećena je svetim trima jerarsima. Karakteristična je po svom jedinstvenom arhitektonskom stilu, gdje se bizantijski elementi prepliću sa stilom moldavskih manastira. Ovaj put sam imao priliku da je razgledam i iznutra i moram priznati da je riječ o jednoj od ljepših pravoslavnih crkava u kojima sam bio. Crkva je prostrana, bogato oslikana i ima zanimljivu kolekciju religioznih predmeta iz Banata, kao i bogatu kolekciju ikona.

Zgrada opere noću

Zgrada opere je sagrađena u periodu 1871-1875. i u njoj su danas smješteni rumunska opera, nacionalni teatar, mađarsko pozorište i njemačko pozorište. Preživjela je dva požara, 1880. i 1920., nakog čega je izvorno renesansno pročelje renovirano u bizantijskom stilu tog vremena. Na podijumu ispred zgrade opere je započela i čuvena Rumunska revolucija, kojom je naposlijetku svrgnut s vlasti ozloglašeni diktator Nikolaj Čaušesku, čime je označen kraj komunističke ere koja je trajala 42 godine. Bočne strane Trga pobjede krase brojne zgrade izgrađene uglavnom u Art Nouveau stilu, a posebno se ističu Szechenyi palata, Neuhausz palata, Marbl palata, Dauerbach palata, Lloyd palata i Loffler palata. Trg pored uvijek uređene zelene površine krase i kip kapitolske vučice, te veoma dopadljiva fontana ukrašena ribama.

Palata Loffler na Trgu pobjede

Ako ste se pitali šta kapitolska vučica radi u Rumuniji, reći ću vam da je svojevremeno italijanski diktator Musolini svojim simpatizerima darovao ovakve kipove. Iako je prvu bronzanu kopiju kipa vučice Rim poklonio Bukureštu još 1906. godine, nova tri kipa su stigla u Rumuniju tokom fašističkog režima 1920-ih: u Temišvar, Kluž Napoku i Targu Mureš. Kip vučice u Temišvaru je skinut 1948., a Čaušesku ga je vratio na staro mjesto 20 godina kasnije, namjeravajući da ga iskoristi kao vizuelni pijun u obnovi odnosa sa Zapadom. Nedaleko od Trga pobjede nalazi se i Hunjadi zamak, najstariji spomenik Temišvara, izgrađen u 15. vijeku. Danas je u njemu smješteno istorijsko i prirodnjačko odjeljenje Banatskog muzeja.

Zgrada stare vijećnice na Trgu slobode

Sljedeći trg koji treba spomenuti je Trg slobode do kojeg se stiže ulicom Alba Iulia. Riječ je o pješačkoj zoni, gdje su pored ostalog smješteni i turistički info centar u kojem možete uzeti besplatnu mapu grada, najbolja suvenirnica u gradu (zapravo i jedina, jer osim toga suvenire možete naći na par štandova na Trgu pobjede ili eventualno u Etno Art shopu u Iulius Mall-u, iako je tu ponuda loša), kao i nekoliko mjenjačnica, gdje za 1 euro dobijete oko 4,4 rumunska leja. Ja sam uspio zamijeniti čak i neke forinte koje sam imao, prihvataju ih. Usput sam kupio Fornetti tijesto i smjestio se na jednu od mnogobrojnih klupa na Trgu slobode na koji izlazi ulica Alba Iulia. Trg je nedavno renoviran, a centralni dio krasi kip Djevice Marije, smješten ispred zgrade stare gradske vijećnice. Temišvar je inače prepun srpskih turista, a ja sam se interno našalio da jedino golubova ima više.

Sinagoga Cetate

Posljednji u trijadi temišvarskih trgova je Trg ujedinjenja (Piata Unirii), ali prije nego što sam ga posjetio, skrenuo sam u jednu od sporednih ulica kako bih pogledao prelijepu gradsku sinagogu (rum. Sinagoga Cetate) sagrađenu 1865. godine u tradicionalnom maurskom stilu, po uzoru na sinagogu u alžirskom gradu Oran. Sinagoga je zatvorena 1985. godine zbog smanjenja broja jevrejske populacije, a 2001. godine je potpisan ugovor sa filharmonijom na 50 godina, ustupajući joj prostor za održavanje koncerata, u zamjenu za snošenje troškova restauracije koja je i dalje u toku.

Rimokatolička katedrala na Trgu ujedinjenja

Stigavši na Trg ujedinjenja, shvatio sam da mi se od sva tri trga on ponajviše dopada, jednim dijelom zbog prostranosti, a drugim zato što je okružen nekim od najljepših zgrada u gradu, od kojih je većina svježe renovirana. Najupečatljivija je svakako rimokatolička katedrala sa oker fasadom smještena na istočnoj strani trga. Sagrađena je u periodu 1736-1754. godine i predstavlja lijep primjer bečke barokne arhitekture. Ispred crkve se nalazi i stub kuge kakav ste vjerovatno mogli vidjeti ako ste bili u nekom od italijanskih, slovačkih ili mađarskih gradova. 

Bruck palata na Trgu ujedinjenja

Južnom stranom trga dominira ogromna barokna palata iz 18. vijeka, koja je danas sjedište Muzeja finih umjetnosti u kome su smješteni radovi italijanskih, njemačkih i flamanskih umjetnika. Pored barokne palate nalazi se Bruck palata, četvorospratnica podignuta 1910. godine u Art Nouveau stilu. Obje zgrade su svježe renovirane, čime im je vraćen prvobitni sjaj.

Vikarijat srpske pravoslavne crkve

U jugozapadnom uglu trga smještena je Diskontna banka (rum. Banca de Scont), palata asimetričnog izgleda podignuta početkom 20. vijeka, sa zabatima i prozorima ukrašenim obojenom keramikom. Upotreba zakrivljenih linija i obojene keramike ukazuju na jasan uticaj Gaudija. Na zapadnoj strani trga nalaze se srpska pravoslavna crkva, dom srpske pravoslavne zajednice (zgrada sa plavom fasadom) i vikarijat srpske pravoslavne crkve čija se restauracija privodi kraju. 

Srpska pravoslavna crkva i Dom srpske zajednice

Crkva je sagrađena 1745-48., a tornjevi su dodani tek 1791. iz političkih razloga, vjerovatno zbog toga što su ometali osmatranje iz tvrđave. Ulaz u crkvu se nalazi s druge strane trga, u ulici Emanoil Ungureanu. U zgradi vikarijata živi vladika, a dio prostora se koristi kao izložbeni prostor za ikone i ikonostase srpskih pravoslavnih crkava i manastira širom Rumunije, koji su ovdje doneseni da bi se spasili od propadanja.

Cvijetni sat u gradskom parku

Još dva mjesta u ovom dijelu grada koja su vrijedna pomena su botanički vrt, smješten na pola puta između Trga ujedinjenja i Iulius Malla-a, i Bastion Marije Terezije iz 18. vijeka, najveći očuvani dio zidina stare citadele Temišvara gdje je smješten i Banatski muzej. Iako nosi naziv Botanički vrt, riječ je o klasičnom parku u kojem pored raznog drveća možete vidjeti i površine zasađene različitim cvijećem. 

Fasada nacionalne banke Rumunije

Već sam ranije spomenuo da je Temišvar poznat po svojim parkovima, a jedan od njih je i park ruža u blizini Rumunske saborne crkve, koji nije imalo smisla da posjećujem u martu, ali vjerujem da je od maja svakako vrijedan pažnje. S druge strane Trga pobjede nalazi se i Pijaristička crkva svetog krsta sagrađena u periodu 1733-36. godine na mjestu stare džamije koja je pak podignuta na mjestu srednjovjekovne crkve. Stara crkva je srušena početkom 20. vijeka i na njenom mjestu je sagrađena nova. Nakon smrti posljednjeg monaha iz reda Pijarista, 2005. godine je crkvu preuzeo drugi rimokatolički red.

Fasada palate Karl Kunz

Za one kojima nije dovoljan centralni dio Temišvara i žele bolje upoznati grad, preporučujem dvije četvrti, a to su Fabric i Iosefin. Do Fabric četvrti se može veoma jednostavno stići pješke, ako se od Trga slobode uputite ka zapadu Bulevarom Revolucije 1989. i zatim nastavite Bulevarom 3. avgust 1919. Duž ovog bulevara ćete vidjeti prelijepe zgrade u Art Nouveau stilu (moj favorit je palata Karl Kunz), a ako poželite napraviti predah, s druge strane ceste se nalaze Poporlui park i park Regina Maria. Jedna od znamenitosti Fabric četvrti je i Milenijska crkva, sagrađena u periodu 1896-1901. u kombinaciji neoromanskog i neogotičkog stila, prema nacrtima Lajoša Ybl-a koji je, između ostalog, projektovao i gradsku vijećnicu u Hodmezovašarhelju u Mađarskoj, o kojoj sam pisao u prethodnom postu.

Fabric četvrt (Milenijska crkva, spomenik Regina Maria, palata Miksa Steiner)

Ipak, ono što ponajviše zavređuje pažnju u ovom dijelu grada jeste tzv. Nova sinagoga, smještena u ulici Coloniei, za koju s pravom mogu reći da je možda čak i najljepša građevina u Temišvaru. Sagrađena je 1889. godine na mjestu starije sinagoge, u pseudomaurskom stilu sa bogato ukrašenom fasadom. Projektovao ju je arhitekt Lipot Baumhorn, koji je takođe projektovao i sinagoge u Segedinu i Novom Sadu. 

Sinagoga u Fabric četvrti

Čak i prije nego što sam saznao ovu informaciju, primijetio sam sličnost u njihovom izgledu. Na krovu sinagoge se nalazi pet kupola, a centralna koja je i najveća, je ukrašena sa osam rozeta. Unutra se nalaze orgulje koje izradio najpoznatiji temišvarski umjetnik Wegestein. Sinagoga danas više nije u funkciji i trenutno je zatvorena zbog lošeg stanja u koje je dospjela usljed višegodišnjeg neodržavanja.

Traian trg (Merkur palata, palata Stefania, srpska crkva)

U ovom dijelu grada je oronulost zgrada najvidljivija, pa tako i Trajanov trg ostavlja pomalo depresivan dojam. Na ovom trgu se nalazi još jedna srpska pravoslavna crkva iz 1746. godine, dosta manja u odnosu na onu na Trgu ujedinjenja. Crkva posjeduje kolekciju od preko 100 vjerskih knjiga pisanih na slavenskim i nekolicinu na grčkom jeziku iz 18. i 19. vijeka. Pored crkve se nalazi palata srpske zajednice. 

Iosefin četvrt (Crkva sestara Notre Dame, Reformisana crkva, Sinagoga)

Sjevernom stranom trga dominira Palata Merkur sa statuom istoimenog boga na vrhu. Riječ je o prelijepoj građevini sagrađenoj početkom 20. vijeka u stilu secesije, koja se takođe nalazi u veoma lošem stanju i prijeko joj je potrebno renoviranje. Treba spomenuti i Palatu Stefania, takođe s početka 20. vijeka, za koju bih rekao da je relativno skoro restaurirana. Ona se naziva još i Kuća majmuna, zbog potpornih stubova na drugoj etaži koje krase figure gorila i medvjeda.

Pravoslavna crkva Iosefin četvrti

Naposlijetku ću još spomenuti četvrt Iosefin, gdje pored brojnih impresivnih palata u Art Nouveau stilu, možete vidjeti i različite sakralne objekte poput pravoslavne crkve izgrađene po uzrou na Aja Sofiju, Crkve sestara Notre Dame u eklektičkom stilu sa neoromanskim elementima, katoličke crkve u baroknom stilu sa rokoko detaljima, kao i posljednju funkcionalnu sinagogu u Temišvaru. Možda bi trebalo za kraj da spomenem i Iulius Mall, tržni centar koji je prava Meka za ljubitelje shoppinga, a tu i je nešto manji Bega shopping centar. Za obilazak grada je dovoljno izdvojiti jedan do dva dana, zavisno od tempa kojim se krećete i vaših preferencija. Nadam se da sam vas uspio zainteresovati za posjetu Temišvaru, a ukoliko ste već bili tamo, slobodno podijelite utiske u komentarima.